Nedavno provedeno istraživanje pokazalo je da je tempiranje obroka obećavajući alat za kontrolisanje težine.
Istraživanja ishrane, naime, nisu koncentrisana samo na ono što jedemo, već i kako jedemo – na naša ponašanja i navike kada je u pitanju ishrana.
Na taj način otkrivaju se najrealniji pristupi kontrolisanju težine.
Posljednje pilot-istraživanje koje je trajalo 12 sedmica pokazalo je da su učesnici koji su obroke jeli unutar konzistentnog 10-satnog vremenskog okvira bili uspješni u gubitku kilograma. Osim toga, tim su se učesnicima smanjili masnoća na području stomaka, krvni pritisak i nivo holesterola, dok im se nivo šećera u krvi stabilizovao.
U sklopu istraživanja u kojem je učestvovalo 19 osoba sa metaboličkim sindromom nije bilo ograničenja u hrani ili kalorijama. Prije učešća u istraživanju učesnici su svoje obroke jeli unutar okvira od 14 sati ili više.
Metabolički sindrom dijagnostikuje se kada neko ima najmanje tri faktora od navedenih: višak tjelesne masti oko struka, visoki holesterol ili trigliceride, visoki krvni pritisak, visok šećer u krvi, insulinska rezistencija.
Tokom studije učesnici su smanjili vremenski okvir unutar kojeg su jeli. Nisu preskakali obroke i najčešće su kasnije doručkovali kako bi mogli kasnije večerati, ali su se držali okvira od 10 sati. Taj način ishrane zapravo je nalik povremenom postu, načinu ishrane koji je jako popularan u posljednje vrijeme.
Čini se da jedenje unutar ograničenog razdoblja djeluje zato što se usklađuje s cirkadijalnim ritmovima, odnosno biološkim satom svakog pojedinca, a upravo se nepravilan obrazac ishrane pokazao kao jedna od navika koja ometa taj prirodni ritam.
I druga istraživanja koja su se oslanjala na cirkadijalni ritam pokazala su da to kada jedemo može biti jednako važno kao i šta i koliko jedemo.
Idealna situacija kada je u pitanju težina jeste ona u kojoj spriječimo debljanje umjesto da nakupimo višak kilograma koje onda pokušavamo izgubiti.
Međutim, postoji bezbroj razloga zbog kojih taj scenario nije realističan u životima mnogih ljudi, pa su im potrebna nova rješenja.
Promjena ishrane i više vježbanja može vas učiniti zdravijom osobom, međutim gubitak viška kilograma nije nimalo lagan proces. Mnoga rješenja pokažu se kratkoročna, ali čini se da bi promjene u ponašanju poput jedenja unutar određenog vremenskog okvira mogla biti korisna i pomoći u razvijanju novih navika. Naravno, dodatne studije moraće potvrditi njihovu djelotvornost.
